Erasmus+ i Financijske Mogućnosti

U Republici Hrvatskoj donesen je potreban pravni okvir koji definira pravila za osnivanje i ulaganje u fondove rizičnog kapitala (Venture Capital – VC) i fondove privatnog kapitala (Private Equity – PE). Fondovi PE i VC pružaju potrebno financiranje za start-upe u obliku dugoročnog kapitala kako bi omogućili njihov rast, razvoj i poslovni uspjeh.
VC fondovi ulažu u start-upe u fazi ranog rasta/razvoja i ekspanzije, dok PE fondovi ulažu u vlasnički kapital drugih tvrtki bez obzira na fazu rasta/razvoja tvrtki u koje ulažu. Istraživanje konzultantske tvrtke PwC iz 2020. godine pokazalo je da je gotovo 90% start-upova djelovalo pet godina ili manje i imalo do deset zaposlenika, što ukazuje na to da je start-up ekosustav u Hrvatskoj još uvijek u ranoj fazi razvoja. Ukupno 62% ispitanih start-upova dobilo je investiciju za razvoj svog poslovanja, a 50% njih generira prihode. Kako bi osigurao odgovarajuće izvore financiranja za rast poduzetničkih aktivnosti, Europski investicijski fond (EIF) zajedno s HBOR-om pokrenuo je nekoliko inicijativa za razvoj tržišta rizičnog kapitala, što je rezultiralo povećanjem broja PEVC fondova u Hrvatskoj i njihovim povećanim ulaganjima u hrvatske start-upe posljednjih godina. PEVC fondovi su uložili otprilike 126 milijuna eura u hrvatski start-up ekosustav u 2020. godini, što predstavlja povećanje od 54% u odnosu na 2019. godinu. Također je ohrabrujuće bilo to što je više od 50% sredstava uloženo u fazu razvoja i ekspanzije start-upova (faza rasta). Očekuje se da će osnivanje PEVC fondova, zajedno s povećanom aktivnošću stranih PEVC fondova u Hrvatskoj, doprinijeti daljnjem rastu tržišta PEVC-a u 2021. godini i da se može opravdano očekivati 30 do 50 novih investicija u hrvatske start-upe. Uspješni primjeri hrvatskih “unicorn” start-upova, poput Infobipa i Rimac Automobila, čija vrijednost prelazi milijardu dolara, potvrđuju ovo.

Krajem 2020. godine, konzultantska tvrtka PwC Hrvatska provela je istraživanje o prilagodbi i transformaciji startupova zbog tržišnih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19. Istraživanje je provedeno u obliku upitnika, a u njemu je sudjelovalo preko 100 startupova. Analiza prikupljenih podataka omogućila je uvid u postojeće trendove na tržištu i poboljšala razumijevanje budućih izazova. (Istraživanje, 2020.) Navedeno istraživanje pokazalo je da je hrvatski startup ekosustav još uvijek u ranoj fazi razvoja, imajući u vidu da gotovo 90% startupova posluje pet godina ili manje i ima do deset zaposlenika. Ukupno 62% ispitanih startupova dobilo je investiciju za razvoj svog poslovanja, pri čemu 50% generira prihod. Isto tako, istraživanje je pokazalo da je značajan broj startupova (41%) postao svjestan potrebe transformacije poslovnog modela te prilagodbe proizvoda i usluga novonastalim tržišnim uvjetima. Ohrabruje činjenica da je u posljednjih nekoliko godina došlo do značajnog rasta broja startupova, investicija u startupove i stvaranja mehanizama podrške. Uspostava venture capital fondova uz potporu Europskog fonda za investicije (EIF) i privatnog kapitala te povećana dostupnost potpora iz fondova EU za istraživačko-razvojne aktivnosti dodatno su pridonijele razvoju startup ekosustava u Republici Hrvatskoj. 2020. godine, Republika Hrvatska dobila je svog prvog “unicorn” startupa, tvrtku Infobip, čija se vrijednost procjenjuje na preko milijardu dolara. Također, 2020. godina svjedočila je najvećoj akviziciji u hrvatskom startup ekosustavu do tada – švedska tvrtka Stillfront, jedna od vodećih svjetskih gaming tvrtki, kupila je startup Nanobit za 125 milijuna eura. Prema podacima iz StartupBlinka, Republika Hrvatska je 2020. godine zauzela 39. mjesto od 200 zemalja u globalnoj ljestvici razvoja startup ekosustava, poboljšavajući svoj položaj za 11 mjesta u odnosu na 2019. godinu. (Startup Blink, 2020.) Ovo pokazuje da se hrvatska startup scena razvija i postaje sve dinamičnija. Događaji i konferencije posvećeni startupovima, čiji broj raste svake godine, doprinose ovom trendu. U tom kontekstu, treba istaknuti uspješne priče startupova poput Infobipa, Rimac Automobila, Nanobita, Infinuma, Photomatha, Agrivija, itd., koji su svojim uspjesima pridonijeli stvaranju dodatnih poticaja za razvoj startup ekosustava.

Uz druge uspješne startupove osnovane u posljednjih pet godina, navedeni primjeri dokazuju kako je moguće stvoriti tehnološki ekosustav u Republici Hrvatskoj. Međutim, uspjeh sudionika u tom ekosustavu i dalje negativno utječe spor i kompleksan birokratski sustav, kao i pravilnici koji često stvaraju prepreke za poduzetnike. Ipak, razlozi za dodatni optimizam mogu se pronaći i u činjenici da će Republika Hrvatska u razdoblju od 2021. do 2027. godine imati na raspolaganju 22 milijarde eura iz proračuna EU, u sklopu Plana oporavka i otpornosti (EU instrument nove generacije) i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. Očekuje se da će operativni planovi za korištenje tih sredstava podržati inovacije i digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva te ojačati mreženje i suradnju startupova s hrvatskim tvrtkama u kontekstu digitalne transformacije. PwC-ovo istraživanje pokazuje da većina startupova (89%) ima do 10 zaposlenika, što ukazuje da su većina sudionika u istraživanju još uvijek u početnoj fazi životnog ciklusa startupa. Poznato je da ova početna faza poslovanja, u kojoj se još uvijek razvijaju poslovni model i strategija, nosi najveći rizik od neuspjeha i za mnoge predstavlja ključnu fazu preživljavanja. (Failory, 2020.) Nadalje, 48% startupova izjavilo je da ima jednog osnivača, dok ih 43% ima dva ili tri osnivača. Činjenica da većina startupova u Republici Hrvatskoj ima jednog osnivača može dodatno ograničiti sposobnost privlačenja investitora, jer investitori smatraju da su startupovi s jednim osnivačem povećan rizik ulaganja. Rezultat za dva ili tri osnivača u skladu je s EU pokazateljima, gdje je prosječan broj osnivača po startupu 2,5, što je preferirani izbor većine investitora prilikom ulaganja u startupove (Steigertahl et al, 2018.) Startupovi u Republici Hrvatskoj djeluju i zastupljeni su u gotovo svim sektorima gospodarstva. Na temelju rezultata istraživanja, 13% startupova stvara poslovna softverska rješenja za tvrtke, dok se 9% startupova bavi primjenom naprednih tehnologija u medicini (MedTech) te e-trgovinom. Ako se ovi rezultati stave u kontekst EU-a, zaključak je da se radi o sličnoj strukturi. Istraživanje na razini EU-a pokazuje da se 99% startupova, bez obzira na sektor u kojem djeluju, bavi pružanjem određenih online rješenja. Iako je sektor razvoja softvera najzastupljeniji (19%), novi startupovi osnivaju se i u podsektorima koji su posljednjih godina privukli najviše pažnje, a to su sektor financija i ekoloških tehnologija. Oko trećine startupova u Republici Hrvatskoj (34%) ima razvijen proizvod ili uslugu i trenutno prikuplja povratne informacije s tržišta radi daljnje prilagodbe. S druge strane, 50% startupova je u fazi komercijalizacije, što znači da već ostvaruju prihod, a neki čak ostvaruju i dobit (32%). Više od 57% startupova tvrdi da njihov proizvod ili usluga koristi velikim tvrtkama, što ukazuje na veliki potencijal suradnje između startupova i tih tvrtki. Glavno tržište za stjecanje klijenata/korisnika startupova je EU (44%) i Republika Hrvatska (29%). Više od 54% njih izjavilo je da generiraju više od 80% svojih prihoda na tim tržištima. Rezultati istraživanja pokazali su da većina startupova cilja na tržište EU-a i Hrvatske u sljedećih 12 mjeseci. Neki planiraju poslovati i na tržištima SAD-a (13%) i jugoistočne Europe (12%).

Razlog zašto su hrvatski startupovi usredotočeni na tržište EU-a može biti povezan s niskom razinom dostupnih investicija, koje u ranim fazama mogu biti nedostatne za prodor na tržišta poput SAD-a. Daljnja analiza pokazuje da su startupovi u Republici Hrvatskoj uglavnom primili investicije iz venture fondova (37%), te domaćih ili međunarodnih organizacija u obliku potpora (31%). Investicije akceleratora u startupove iznosile su 13%, dok su anđeli investitori sudjelovali s 4%. Sredstva od osnivača, njihovih obitelji i prijatelja (3F) iznosila su samo 3%, kao i sredstva iz fondova EU-a. Izvori financiranja u EU-u su raznoliki. Najveći udio (29%) ulažu anđeli investitori, venture kapital čini 26%, dok se masovno financiranje putem platformi za crowdfoundinga koristi kod 18% startupova. Potpore nisu tako čest izvor financiranja. Sve navedeno potvrđuje činjenicu da u Republici Hrvatskoj postoji manje sredstava dostupnih za financiranje startupova s obzirom na potrebe, kao i činjenica da su većina startupova u najranijim fazama razvoja. (Istraživanje, 2020.)

Niz analiza ukazuje na to da hrvatska mala i srednja poduzeća, posebno ona inovativna s većim stupnjem rizika (novopokrenuta poduzeća, poduzeća u fazama ubrzanog rasta ili u probojnim granama djelatnosti) ili ona koja djeluju u sektorima s nižim povratnim stopama, suočavaju se s izazovom pronalaženja odgovarajućih izvora financiranja zbog nedovoljno razvijenog tržišta rizičnog kapitala i dominacije tradicionalnih izvora financiranja. Iz tog razloga, HBOR je pokrenuo nekoliko inicijativa za razvoj tržišta rizičnog kapitala kako bi osigurao odgovarajuće resurse za potporu rastu poduzetničkih aktivnosti. EIF implementira financijski instrument ESIF Venture Capital Fund. Ovaj financijski instrument usmjeren je na ranije faze ulaganja u inovativne poduzetnike u tehnološkim sektorima s visokim potencijalom rasta, posebice u sektorima identificiranim u Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske. U konkurencijskom procesu, putem Javnog poziva za izražavanje interesa za odabir upravitelja ESIF Venture Capital Fonda od lipnja 2018., EIF je odabrao Fil Rouge Capital kao upravitelja fonda, koji će investirati 42 milijuna eura u cijeli spektar poduzetnika, od najranije faze inkubacije, kroz ubrzanje, pa do faze rasta i stranog proširenja. FRC2 Croatia Partners SCSp je investicijski fond rizičnog kapitala pokrenut djelomično iz sredstava ESIF-a kroz suradnju s EIF-om. Fond upravlja upravljačkom tvrtkom FRC2 GP S.à r.l. Jedan od investitora u fondu je HBOR, ali ne sudjeluje u odabiru tvrtki u koje fond ulaže.

Fond se sastoji od dva dijela: (a) program ubrzanja posvećen inovativnim start-upima koji imaju samo poslovnu ideju (Startup School) ili prototip (Accelerator) i (b) kapitalna ulaganja (VC) namijenjena tvrtkama koje već posluju, imaju svoje prve klijente i već su prošle rani stadij razvoja. Iznosi ulaganja u pojedine tvrtke ovise o stupnju razvoja i kreću se od 10.000 eura putem “Startup School” do 1 milijun eura putem VC ulaganja. Fond ulaže u tvrtke u Republici Hrvatskoj koje imaju potrebnu inovaciju i želju za uspjehom, u najranijim fazama razvoja. U programu ubrzanja dostupno je više od 9 milijuna eura, dok VC dio iznosi otprilike 33 milijuna eura. Prva generacija Startup Schoola i Acceleratora započela je u rujnu 2019. godine. Fond podržava i zajedničko ulaganje s drugim fondovima i privatnim investitorima pod uvjetima tržišta. HBOR nije sudjelovao u odabiru fondova i prilika za zajedničko ulaganje, ali kao lokalni partner EIF-a dostupan je za pružanje lokalne podrške upravljačkim tvrtkama koje žele povećati svoju prisutnost u Republici Hrvatskoj. Sredstva za ova ulaganja namijenjena su malim i srednjim poduzećima (do 3.000 zaposlenih), bez obzira na sektor u kojem djeluju, koja nisu u početnim fazama razvoja, koja su osnovana u Republici Hrvatskoj i koja obavljaju većinu svoje poslovne djelatnosti u Republici Hrvatskoj i/ili će pokrenuti dugoročne operacije u Republici Hrvatskoj s planiranim ulaganjima, zapošljavajući značajan broj radnika. (HBOR, 2020).

Potencijal hrvatskog start-up ekosustava da napravi korak naprijed i bolje se pozicionira na globalnim tržištima svakako postoji, a uspješni primjeri start-upova čija vrijednost prelazi milijardu dolara to potvrđuju. Kako bi ovaj potencijal u budućnosti stvorio značajniju dodanu vrijednost za cijelu ekonomiju, potrebno je osmisliti dodatne mehanizme podrške. Isto tako, analiza situacije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2020. pokazuje trend povećanja razine ulaganja u start-upe, kao i povećanje broja aktivnih fondova rizičnog kapitala.